Hadisi nisu u suprotnosti s Kur’anom

pawel czerwinski lw5KEl7JoB0 unsplash
Dr. Fuad Sedic
TEMA:  Hadisi nisu u suprotnosti s Kur’anom

Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, rekao: „Jedan čovjek je počinio mnogo grijeha za svoga života, pa kada mu se primakla smrt oporučio je svojim sinovima slijedeće: „Kada umrem, spalite me, zatim sameljite ono što je ostalo i bacite to na vjetru u more, jer tako mi Allaha, ako mi moj Gospodar bude sudio kaznit će me kao što nije nikog kaznio. Sinovi su uradili kako im je otac rekao. Na Sudnjem danu će Allah reći zemlji: Izbaci iz sebe ono što je u tebi, pa će ga Allah proživjeti i upitati: ‘Šta te je ponukalo da tako postupiš, a on će odgovoriti: ‘Gospodaru, strah od Tebe.’ Allah će mu zbog toga oprostiti grijehe.“

(Bilježe ga Buharija i Muslim i ovo je Muslimova verzija koju je zabilježio u Poglavlju o veličini Allahove milosti i da je ona pretekla Njegovu srdžbu)

Možda će neko reći: On je kafir/ nevjernik, pa kako da mu Allah oprosti, jer se u Kur’anu kaže da Allah neće oprostiti kafirima.

Pojašnjenje za ovaj hadis

Ovaj čovjek nije bio nevjernik, nego je bio vjernik, ali nije poznavao sva svojstva Svemogućeg Allaha, a zbog toga se ne može proglasiti nevjernikom. Ibn Abdul-Berr u svom djelu Et-Temhid spominje predaju u kojoj se kaže:

„Čovjek koji nije radio nikakvog dobra osim vjerovanja u Allaha.“Ono što ukazuje na njegov iman je i njegov odgovor zašto je to učinio: „iz straha od Tebe, Gospodaru,“a takav odgovor može doći samo od vjernika, pa čak vjernika alima, kao što Allah, dž.š., u Kur’anu kaže: „A Allaha se boje od Njegovih robova oni koji su učeni.“(sura Fatir, 28) Ko god se boji Allaha, dž.š., taj vjeruje u Njega i spoznao Ga je, jer je nemoguće da Ga se boji a da ne vjeruje u Njega.

To je poput drugog hadisa u kojem se kaže: Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: „Neki čovjek nije činio nikakvo dobro djelo, osim što je ljudima pozajmljivao novac, pa bi rekao svome sakupljaču dugova: ‘Uzmi od onoga ko ima novca a ostavi onoga koji nema para i oprosti mu, možda će i Allah nama oprostiti.’ Kada je taj čovjek umro i kada bude proživljen Allah, dž.š., će ga upitati: Jesi li uradio ikakvo dobro djelo a on će odgovoriti: ‘Nisam, osim što sam ljudima pozajmljivao novac, pa bi rekao svome sakupljaču dugova: ‘Uzmi od onoga ko ima novca, a ostavi onoga koji nema para i oprosti mu, možda će i Allah nama oprostiti. Tada će Allah, dž.š., reći: ‘Ja sam ti već oprostio’.“(Ahmed u Musnedu a ovu predaju bilježe također Buharija i Muslim)

Pa kako je ovaj čovjek rekao: „možda će i Allah nama oprostiti“tako je i ovaj što je tražio od sinova da ga spale, rekao: „Gospodaru, strah od Tebe,“što ukazuje da su oni obojica vjernici u Allaha, dž.š. Ovaj čovjek, koji je oporučio sinovima da ga spale, je ovako rekao: „ako mi moj Gospodar bude sudio kaznit će me…“

Ovo je isti termin koji se spominje u kur’anskom kazivanju o Junusu, a.s., gdje Allah, dž.š., kaže: „kada (Junus, a.s.) srdit ode i pomisli da ga nećemo kazniti. (sura El-Enbija’, 87)

Ibn Hadžer smatra da ovaj čovjek nije zanijekao proživljenje, nego o tome nije znao ništa (bio je džahil) pa je pomislio ako ovako postupi, da se neće povratiti i da neće biti kažnjen. Učenjaci kažu: Od onoga što se još može zaključiti iz ovoga hadisa jeste: Da onaj ko bude strahovao od Allaha, dž.š., na dunjaluku, bit će siguran na Sudnjem danu, jer Allah neće spojiti Svome robu dvije sigurnosti, niti dva straha. Ko se ne bude bojao Allah na Dunjaluku, osjetit će strah na Sudnjem danu, a ko se bude bojao na Dunjaluku, biće siguran na Sudnjem danu. Inače je strah od Allaha, dž.š., odlika pravih i iskrenih vjernika.

Revda šerife je jedna od džennetskih bašča

Revda, časna bašča je prostor koji se nalazi u Poslanikovoj, s.a.v.s., džamiji u Medini, između njegovog minbera i njegove kuće, tj. Aišine, r.a., sobe u kojoj je Poslanik, s.a.v.s., ukopan. O vrijednosti i posebnosti tog mjesta govori nekoliko hadisa. U predaji od Ebu Hurejre, r.a., stoji da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: „Prostor koji je između moje kuće i mog minbera je jedna od džennetskih bašča a moj minber je na mome havdu (izvoru).“(Buharija i Muslim)

Ovi hadisi ukazuju na posebnu počast koja je ukazana ovom časnom mjestu, jer Allah Uzvišeni odabire posebna mjesta, vrijeme i osobe, iz samo Njemu poznatih razloga.

Nafila, dobrovoljni namaz obavljen u časnoj revdi je bolji od namaza obavljenog na bilo kojem mjestu u Poslanikovoj džamiji, osim kada je u pitanju fard-namaz, onda je prvi saf preči i efdalniji, ako je on izvan prostora Revde. Upravo zbog toga ljudi hrle prema revdi želeći da u njoj klanjaju nafilu. Mada se tu treba voditi računa da se neko ne uznemirava, niti da se s nekim gura, kao što je to slučaj sa doticanjem Crnog kamena Kabe.

Pojedinci smatraju da su ovi hadisi u kojima se govori o tome da je Revda koja se nalazi u Medini džennetska bašča u suprotnosti sa kur’anskim ajetima u kojima se govori o opisu i mjestu Dženneta:

„Kod Sidretul-munteha’a kod kojeg je džennetsko prebivalište.“(sura En-Nedžm, 14-15) „Nadmećite se da u Gospodara svoga zaslužite oprost i Džennet, prostran koliko su nebo i Zemlja prostrani, i pripremljen za one koji u Allah i poslanike Njegove vjeruju.“(sura El-Hadid, 21)

U mnogo hadisa se spominje da je Džennet na sedmom nebu, pa kako da bude revda džennetska bašča i Poslanikov, s.a.v.s., minber na džennetskim vratima, a oni su na zemlji, u Medini.

Pojašnjenje ovih hadisa glasi

Ovdje nema nikakve suprotnosti niti kontradiktornosti, jer se sa hadisom:

„Prostor koji je između moje kuće i mog minbera je jedna od džennetskih bašča“ misli na to da onaj ko bude klanjao na tom mjestu i činio zikr, da će to, ako Bog da, biti razlogom da uđe u Džennet. Dakle, Revda je dio Dženneta. Također hadis: „Ovaj moj minber će biti na jednom od džennetskih pojilišta“znači da će on biti poput jednih od džennetskih vrata.

Slično tome je značenje u hadisu u kojem Džabir ibn Abdullah, r.a., kaže: „Izišao je Poslanik, s.a.v.s., među nas i rekao nam: Uživajte u džennetskoj bašči. Ashabi upitaše: A gdje je džennetska bašča? On im reče: To su sijela zikra, spominjanja Allaha, dž.š.“To jest da ta sjela vode do džennetske bašče, koja je dio Dženneta. Također i hadis u kojem se kaže: „Onaj ko obiđe bolesnika je na jednom od džennetskih puteva“– što znači da će ga to djelo, s Božijom pomoći, odvesti u Džennet.

Pojedini učenjaci smatraju da se nasuprot ili usporedo sa ovom Revdom u Medini nalazi Revda u Džennetu, koja je na nebesima, mada je prvo mišljenje prihvatljivije. ( Te’vilu muhtelifil-hadis od Ibn Kutejbe, str. 121)

Ibnu-l-Kajjim u komentaru hadisa: „Kada prođete pored džennetske bašče uživajte u njoj! Ashabi upitaše: -A kakva je to džennetska bašča? On reče: To su halke zikra, spominjanja Allaha Uzvišenog.“Tako je i sa hadisom: „Prostor koji je između moje kuće i mog mimbera je jedna od džennetskih bašča“to je bašča za učenjake i iskrene vjernike, zbog osjećaja koji imaju u svojim srcima, pa kao da se uistinu nalaze u Džennetu. A kada munafik sjedne tamo, to mjesto u njegovom slučaju nije džennetska bašča.“(Medaridžus-salikin, 3/249)

Ibn Bettal kaže da je Revda za onoga koji klanja u njoj i koji tu spominje Allaha, dž.š., te radi u skladu sa Njegovim naredbama, poput onoga koji radi (boravi) u jednoj od džennetskih bašči.

Ibn Hadžer –rahimehullah- ipak smatra da je Revda uistinu dio Dženneta poput Hadžerul-esveda/ Crnog kamena i da će se prenijeti u Džennet. Taj dio zemlje nije poput ostalih dijelova na zemlji koji će propasti i nestati, nego će se takva prenijeti u Džennet i tamo, također biti jedna od džennetskih bašča.

AUTOR: Dr. Fuad Sedic

Džemat Bošnjačka Zajednica Rosenheim e.V.

Check Also

lili popper lu15z1m KfM unsplash

ZAPOSTAVLJENI SUNNET POSLANIKA, A.S.,.

TEMA: Od sunneta koji su zapostavljeni i rijetko se kada primjenjuju je činjenje sedžde zahvalnosti ( sudžudu-š-šukr)....

Imam Mahir Kevric

Najvrednije što roditelj ostavlja djetetu

TEMA: Ljudskost je i prije obreda Pojam din kojeg u najširem smislu na bosanski jezik prevodimo kao vjera......